|
||||||
|
||||||
State of the City Address 2008 About Tshwane: City Profile City Infrastructure City Priorities City Structure and Roles City Budget NEW: Council Resolutions NEW: Tourism Information Update Valuation Roll Social Development Department: Youth Development Database Metro Police: Wardens 2010 FIFA World Cup South Africa TM Contact Us Tshwane Online Tourism Video
![]() |
English | Afrikaans | Northern Sotho | Zulu USING MULTILINGUALISM TO BUILD A BETTER MUNICIPALITYThe City of Tshwane has drafted a language policy which gives guidance on how multilingualism should be practised at the Municipality. The policy is aimed at promoting access to information and municipal services by residents of Tshwane and service providers, irrespective of their linguistic background. It is also aimed at fostering a spirit of tolerance and respect for all language groups of Tshwane. In order to achieve the policy objective, the City of Tshwane has adopted the use of six languages, namely, Tswana, Northern Sotho, Afrikaans, English, Zulu and Tsonga as working languages. As recommended by the Council in April 2006, the draft policy was submitted for public scrutiny between September and November 2006. The Language Services Unit went a step further in getting public comments by conducting public participation meetings in different municipal wards. In general, comments received on the draft policy were in support of the policy. Suggestions for amendments were incorporated in the revised language policy document, which was approved by the Council on 2 August 2007. The policy outlines the following strategies to promote multilingualism in Tshwane: Translation and editing: This is an in-house service which is offered in four languages, namely Zulu, English, Northern Sotho and Afrikaans. Municipal information can be made available in the other official languages of the country on request. Terminology development: Terminology is developed in the four languages catered for in-house on an ongoing basis. Terminology development, especially in the African languages will go a long way in reducing the lack of terminology and will also help to fast track the translation process. Interpreting services: Interpreting is provided to afford residents of Tshwane the opportunity to participate in the decision-making processes. The Language Services Unit facilitates interpreting services at Council and City Planning meetings and at public and disciplinary hearings. Language training: This service is offered to enhance language skills that employees need to perform their duties efficiently. Training is offered to staff on, among other things, writing reports, business letters, agendas and minutes. Telephone interpreting project: This project was initiated to ensure that linguistic rights of South Africans are protected. It is aimed at assisting frontline staff at clinics, customer care centres, libraries, pay points and emergency services to bridge the language barriers experienced when communicating with members of the public. Collaboration with other stakeholders: The Language Services Unit works in collaboration with all the municipal departments, the Pan South African Language Board (PanSALB), the Department of Arts and Culture, other municipalities and other language structures in the implementation of multilingualism. All of us have a role to play in promoting multilingualism. Let us all use all our languages to build a successful Municipality. Warm regards Lufuno Netshitomboni Die Stad Tshwane het 'n konseptaalbeleid opgestel as riglyn vir die beoefening van veeltaligheid in die Munisipaliteit. Die doel van die beleid is om toegang tot inligting en munisipale dienste aan Tshwane-inwoners en diensverskaffers te gee, ongeag hul taalagtergrond. Die beleid oogmerk ook die koestering van 'n gees van verdraagsaamheid en respek vir al die taalgroepe in Tshwane. Ten einde die beleid se doelwitte te bereik, het die Stad Tshwane op die gebruik van ses tale besluit, naamlik Tswana, Noord-Sotho, Afrikaans, Engels, Zoeloe en Tsonga. Op die Raad se aanbeveling in April 2006 is die konsepbeleid tussen September en November 2006 ter insae aan die publiek beskikbaar gestel. Die Eenheid Taaldienste het 'n stappie verder gegaan en die publiek se kommentaar bekom deur byeenkomste in verskillende munisipale wyke te hou en openbare deelname aan te moedig. Oor die algemeen is gunstige kommentaar op die beleid ontvang. Voorgestelde veranderings is by die gewysigde taalbeleidsdokument wat op 2 Augustus deur die Raad goedgekeur is, ingesluit. Die beleid gee 'n uiteensetting van die volgende strategieë om veeltaligheid in Tshwane te bevorder: Vertaling en redigering: Dit is 'n interne diens wat in vier tale aangebied word, naamlik Zoeloe, Engels, Noord-Sotho en Afrikaans. Munisipale inligting kan op versoek in die ander amptelike landstale beskikbaar gestel word. Terminologieontwikkeling: Terminologieontwikkeling vind op 'n deurlopende basis plaas in die vier tale waarin diens intern gelewer word. Terminologieontwikkeling, veral in die Afrikatale, kan 'n groot bydrae lewer om die tekort aan terminologie te verminder en die vertaalproses te help bespoedig. Tolkdiens: 'n Tolkdiens word aangebied om aan Tshwane-inwoners die geleentheid te gee om aan besluitnemingsprosesse deel te neem. Die Eenheid Taaldienste fasiliteer tolkdienste by Raads- en Stadsbeplanningsvergaderings en ook openbare en dissiplinêre verhore. Taalopleiding: Hierdie diens word gelewer om werknemers se taalvaardigheid te verbeter wat hulle benodig om hul pligte doeltreffend te verrig. Opleiding word aan personeel gegee in, onder andere, die skryf van verslae, besigheidsbriewe, agendas en notules. Telefoontolkprojek: Hierdie projek is ingestel om seker te maak dat Suid-Afrikaners se taalregte beskerm word. Die oogmerk is om voorkantoorpersoneel by klinieke, kliëntedienssentrums, biblioteke, betaalpunte en nooddienste by te staan om taalversperrings in hul kommunikasie met die publiek te verwyder. Samewerking met ander belanghebbendes: Die Eenheid Taaldienste, in samewerking met al die munisipale departemente, die Pan-Suid-Afrikaanse Taalraad (Pansat), die Departement van Kuns en Kultuur, ander munisipaliteite en ander taalstrukture, werk aan die implementering van veeltaligheid. Ons kan almal help om veeltaligheid te bevorder. Kom ons gebruik al ons tale ter opbouing van 'n suksesvolle Munisipaliteit. Vriendelike groete Lufuno Netshitomboni Mmasepala wa Tshwane o thadile pholisi ya polelo yeo e laetšago ka moo dipolelontši di ka šomišwago ka Mmasepaleng. Maikemišetšo a pholisi ye ke go tšwetšapele khwetšagalo ya tshedimošo le ditirelo tša mmasepala baduding ba Tshwane le go baabaditirelo, go sa šetšwe bokgoni bja bona bja polelo. Maikemišetšo a mangwe a yona ke go gapeletša moya wa kgotlelelano le tlhomphano bathong ka moka ba dipolelo tša go fapana tša mono Tshwane. Gore re fihlelele maikemišetšo a pholisi ye, Mmasepala wa Tshwane o šomiša dipolelo tšeo di latelago tše tshela bjalo ka dipolelo tša mošomong, tšona elego: Setswana, Sesotho sa Lebowa, Seburu, Seisimane, Sezulu le Setsonga. Bjalo ka ge tigelo e šišintšwe ke Khansele ka Aporele 2006, seakanywa sa pholisi se filwe setšhaba gore se lekolwe magareng ga Septemere le Nofemere 2006. Ba Lekala la tša Maleme ba gatetše pele ka go nyaka ditshwayotshwayo go tšwa setšhabeng ka go hloma dikopano tšeo mo go tšona setšhaba le sona se tla hwetšago sebaka sa go kgatha tema diwateng ka moka tša mmasepala. Ka bophara, dingongorego tšeo di amogetšwego mabapi le seakanywa sa pholisi di be di thekga pholisi ye. Ditšhišinyo tša diphetošo di akareditšwe ka gare ga tokomane ya pholisi yeo e ahlaahlilwego ya polelo yeo e dumeletšwego ke Khansele ka di 2 tša Agosetose 2007. Pholisi ye e hlatholla gabotse maanopeakanyo a go tšwetšapele dipolelontši mo Tshwane: Bofetoledi le tokišomongwalo (editing): Ye ke tirelo ya ka gare ya Mmasepala yeo e abjwago ka dipolelo tše nne tšeo di latelago:Tšona ke Sezulu, Seisimane, Sesotho sa Lebowa le Seburu. Tshedimošo ya Mmasepala le yona e ka fiwa ka dipolelo tše dingwe tša Mmasepala ge e kgopetšwe. Popo ya mareo: Mareo a bopšwa ka dipolelo tše nne tšeo di lego ka Mmasepaleng ka tsela yeo e sa kgaotšego, ka gona, mo dipolelong tša seAfrika popo ya mareo e tla gagaba nako ye telele gore hlokego ya mareo e tle e fokotšege ebile e tla thuša gape le go potlakiša tshepetšo ya bofetoledi. Ditirelo tša botoloki: Botoloki bo abjwa go fa badudi ba Tshwane monyetla wa go kgatha tema ditshepetšong tša ge go tšewa diphetho. Yuniti ya Ditirelo tša Maleme e gare e fana ka se mo dikopanong tša Khansele le tša ka Tlhamopeakanyo ya Toropo (e lego Council and City Planning) gammogo le ditheeletšong tša setšhaba le tša kgalemo. Tlhahlo go tša polelo: Ye ke tirelo yeo e abjwago go godiša mabokgoni a polelo ao bašomi ba a hlokago go phethagatša mešomo ya bona ka bokgwari. Gare go tše dingwe, bašomedi ba hlahlwa go ngwala dipego, mangwalo a tša dikgwebo, mananeothero le go tšea metsotso dikopanong/ditheeletšong. Protšeke ya botoloki ka mogala: Protšeke ye e thakgotšwe go netefatša gore ditokelo go tša dipolelo tša maAfrika Borwa di a šireletšwa. Maikemišetšo a yona ke go thuša bao ba šomago ka batho thwii ka dikliniking, disenthareng tša tlhokomelo ya bareki ba ditirelo, makgobapukung, mafelong ao batho ba lefago go ona gammogo le ditirelong tša tšhoganetšo go rarolla mathata a polelo ao a ka bago gona ge go bolelwa le maloko a setšhaba. Tšhomišanommogo le bakgathatema ba bangwe: Yuniti ya Ditirelo tša Maleme e šomišana mmogo le dikgoro ka moka tša mmasepala, Poto ya Dipolelo tša Afrika Borwa elego PanSALB, Kgoro ya tša Bokgabo le Setšo, mebasepala ye mengwe le dihlongwa tše dingwe tša polelo mo phethagatšong ya dipolelontši. Ka moka ga rena re nale tema yeo re ka e kgathago mo tšwetšopeleng ya dipolelontši. A re šomišeng dipolelo tša rena ka moka go bopa Mmasepala wo o atlegilego. Ka boikokobetšo Lufuno Netshitomboni UKUSEBENZISA UBULIMININGI EKWAKHENI UMASIPALA ONGCONOIDolobha iTshwane lenze uhlaka lwenqubomgomo yolimi olunikezela ngomhlahlandlela wokuthi ubuliminingi kuzomele ukuba busetshenziswe kanjani kuMasipala. Le nqubomgomo kuhloswe ngayo ukuthuthukisa ukufinyeleleka kolwazi kanye nemisebenzi kaMasipala ngabahlali baseTshwane kanye nalabo abahlinzeka ngemisebenzi, ngaphandle kokubheka ulimi abalusebenzisayo. Futhi kuhloswe ngayo ukugqugquzela umoya wokubekezelelana kanye nowokuhlonipha zonke izilimi zaseTshwane. Ukuze kufinyelelwe enhlosweni yale nqubomgomo, iDolobha iTshwane selwemukele ukusetshenziswa kwezilimi eziyisithupha, okuyisiTswana, isiPedi, isiBhunu, isiNgisi, isiZulu kanye nesiTsonga, okuyizo okuzosetshenzwa ngazo. Njengoba kwanconywa nguMkhandlu ngo-Epreli ka-2006, lolu hlaka lwathathiswa kumalungu omphakathi ngenhloso yokucubungulwa, esikhathini esiphakathi nenyanga kaSepthemba noNovemba ka-2006. IYunithi yezemiSebenzi yoLimi yathatha igxathu ngenhloso yokuthola ukuphawula komphakathi ngokwenza imihlangano yokuzibandakanya komphakathi ezigcemeni ezahlukene zikamasipala. Ngokuvamile, ukuphawula okwatholwa ngalolu hlaka lwenqubomgomo okuvela emphakathini kwaba yilokho okwesekayo. Lezo ziphakamiso zokuchibiyela zafakwa ebhukwaneni le nqubomgomo yolimi ebuyekeziwe, eyamukelwa nguMkhandlu ngomhlaka 2 Agasti 2007. Le nqubomgomo ibeka lawa masu alandelayo ngenhloso yokuthuthukisa ubuliminingi eTshwane: Ukuhumusha nokuhlela: Lokhu kungumsebenzi owenziwa ngaphakathi owenziwa ngezilimi ezine, okuyisiZulu, isiBhunu, isiPedi nesiNgisi. Ulwazi kuMasipala lungatholakala ngezinye izilimi ezisemthethweni zakuleli uma kuba nesicelo salokho. Ukuthuthukisa itheminoloji: Itheminoloji ithuthukiswa ezilimini ezine ezisetshenziswa ngaphakathi kanti yenziwa njengento eqhubekayo. Ukuthuthukisa itheminoloji, ikakhulukazi ezilimini zaboMdabu kuzokwenza umehluko omkhulu kabi ekunciphiseni ukusweleka kwetheminoloji futhi kuzosiza nasekuhambiseni masinyane inqubo yokuhumusha. Imisebenzi yokutolika: Ukutolika kuyahlinzekwa ngenhloso yokuthi izakhamuzi zaseTshwane zikwazi ukuthola ithuba lokuzibandakanya ezinqubeni zokuthatha izinqumo. IYunithi yezemiSebenzi yeziLimi isiza ngemisebenzi yokutolika emihlanganweni yoMkhandlu neyozokuHlela kweDolobha kanye naleyo yezithangami zokuqondisa izigwegwe. Uqeqesho kwezolimi: Lo msebenzi unikezelwa ngenhloso yokuthuthukisa amakhono kwezezilimi adingwa ngabasebenzi ukuze benze umsebenzi wabo ngokuqeqeshekile. Phakathi kwezinto ezihlinzekwa wuqeqesho lwabasebenzi, ukubhalwa kwemibiko, izincwadi zomsebenzi, i-ajenda kanye namaminithi. Iphrojekthi yokutolika ngocingo: Le phrojekthi yaqalwa ngenhloso yokuqinisekisa ukuthi amalungelo olimi eNingizimu Afrika ayavikelwa. Ihlose ukusiza abasebenzi abaxhumana nomphakathi kakhulu njengasemitholampilo, ezikhungwini zokunakekelwa kwamakhasimende, kumtampomabhuku, ezindaweni zokukhokha kanye nakwezemisebenzi zezimo eziphuthumayo ngenhloso yokuzwana ngenkulumo namalungu omphakathi. Ukusebenzisana kanye nabanye abanezabelo kwezolimi: IYunithi yezemiSebenzi yezoLimi isebenza ngokubambisana nayo yonke iminyango kamasipala, ibhodi lezilimi i-Pan South African Language Board (PanSALB), uMnyango wezobuCiko namaSiko, abanye omasipala kanye nezinye izakhiwo zolimi ekufakeni ekusebenzeni kobuliminingi. Sonke sineqhaza okumele silibambe ekuthuthukiseni ubuliminingi. Sonke asisebenzise zonke izilimi zethu ngenhloso yokwakha uMasipala onempumelelo. Okumhlophe NguLufuno Netshitomboni Language Policy | Lingua Forum |
|||||
|
Home | Customer Care | Contact us | Disclaimer | | Multilingualism |
||||||